Restoran Gatula

Viško-biševski kraj po mnogočemu je specifičan, pa tako i po gastronomskoj ponudi. Ono što ga odvaja od standardne ponude drugih otočnih restorana jest njegova raznolikost. Kako su Vis, a s njime i Biševo, godinama bili izolirani i distancirani od većine razvijenih turističkih destinacija, tako su uspjeli očuvati svoju autentičnost i u gastronomskom smislu. Gastronomsku kvalitetu i raznolikost jamče jedinstvena mikroklima, bogata i plodna polja te najjača ribolovna zona na srednjem Jadranu.

Jednostavan način pripreme svježih sezonskih namirnica obilježio je cijelu dalmatinsku kuhinju, no na otoku Visu i okolici prerastao je u umjetnički čin – srdele na ražnju, svježe ulovljena lignja na žaru, pečene pomidore, balancane i tikvice.

Kao aperitiv svakako preporučamo raznovrsne domaće likere, izrađene od plodova izraslih u netaknutoj mediteranskoj prirodi te slatku rakiju rogačicu.

DELICIJE BIŠEVSKOG KRAJA

U našem restoranu, koji krasi raznolika ponuda i domaća atmosfera, uživajte u delicijama viškog i biševskog kraja, pripremljenim po tradicionalnim recepturama i od najboljih sastojaka. Kušajte okuse tradicije u delicijama poput sušenih, soljenih i dimljenih riba, manistre na brujet, marinirane ribe s gradela, salete ili polpeta od hobotnice, rižota od kozica ili crnog rižota.

Istaknuto mjesto zauzimaju viška i komiška pogača, slane kraljice viške otočke gastronomije. Pogača je vrsta slanog kolača, koje se pripravlja s dizanim tijestom, usoljenom srdelom ili inćunima, finim nadjevom od rajčice, lukom i svježim začinskim biljem, a komiška se od viške razlikuje po tome što se u njenoj pripremi upotrebljava i rajčica, dok se u gradu Visu, tradicionalno okrenutom vinogradarstvu i maslinarstvu, pogača radi bez rajčice. Prema legendi, ovaj se specijalitet na otoku pripremao još od davnina, kada moreplovci na Vis još uvijek nisu donijeli pomidore, pa su se pogače pekle na nešto jednostavniji, no jednako ukusan način.

Viška i komiška pogača najslasnije su ljeti, kada su svi sastojci dostupni u vrtu, svježi, sočni i savršeni.

DESERTI

Suha smokva od davnina se upotrebljava za proizvodnju pogača ili smokvenjaka, a za viški arhipelag karakteristična je delicija koja se i danas tradicionalno priprema na otoku Visu – Viški hib. Naziv hib potječe od riječi „hlib“, odnosno hljeb ili kruščić. Karakteriziraju ga svježina i jednostavnost, a piriprema se od zdravih lokalnih namirnica i začina – smokava, koromača, badema, kore naranče i travarice. Čuva se u suhom lovorovom i ružmarinovom lišću koji hib čuvaju od mušica i drugih nametnika i daju mu dodatnu aromu. S jedne je strane hib bio težačka hrana, a s druge svečana jer se nekoliko hiba čuvalo za Božić, kad se kao poslastica izrezana na tanke kriške i služio uz čašicu travarice ili prošeka.

Uz hib, kušajte i cvite, suhe prhke kekse s aromom koromača, koji se od starine rade u viškom području. Ime su dobili po oblicima koji predstavljaju stilizirane latice cvjetova. Umočeni u prošek tope se pod jezikom, a tradicionalno se pripremaju za vjenčanja i druge svečane prigode.

Hroštule su tradicionalno prženo pecivo, neizostavna slastica na otoku Visu i u okolici. Brzo se i jednostavno pripremaju, a rade se od tijesta aromatiziranog limoncellom ili nekim drugim likerom. Tijesto se reže na tanke trake i prži u dubokom ulju i na kraju posipaju šećerom u prahu.

Posebno valja istaknuti deserte od rogača, koji je izrazito zdrav i bogat kalcijem, kalijem i bakrom te vitaminima B i E. Rogač je toliko hranjiv da su njime Feničani hranili svoje galijote kako bi bili izdržljivi, a oni su ga i donijeli u viški arhipelag. Veoma je stara i cijenjena voćna vrsta, koja se koristi najčešće u obliku rogačevog brašna, a slasticama daje savršen miris i okus. Zanimljivo je znati da Komiža prerađuje rogač više od 50 godina te da u gradu i danas postoji mlin za mljevenje rogača, jedini u Hrvatskoj, kapaciteta 1000 kg dnevno.

VINA

Za kraj, posebno bismo istaknuli vrhunska vina koja su plod autohtonih sorti grožđa zasađenih na najstrmijim brežuljcima otoka Visa i Biševa. To su najstarija sorta crnog grožđa plavac mali, okusa divljeg badema, te medna vugava, čuvena sorta bijelog grožđa raskošne punoće.

Autohtona hrvatska sorta plavac mali najznačajnija je sorta srednje i južne Dalmacija. Zbog svoje jačine često ga nazivaju divljim vinom, a posebnu aromu daje mu eolski pijesak koji čini kvalitetnu podlogu za njegove nasade. Vino plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog porijekla u Hrvatskoj.

Odmorite u našem restoranu i uživajte u netaknutoj prirodi i okusima Mediterana!