Biševo

Sredinom XI stoljeća izgradio ju je svećenik Ivan Gaudijev Grlić i predao je na upravljanje benediktincima s otočja Tremiti. Crkva Sv. Silvestra građena je u predromaničkom stilu, ali je njen oblik u kasnijim vjekovima mijenjan, u XVII te u XX stoljeću. Benediktinci tada doseljavaju Biševo i podižu svoj samostan u blizini crkvice. U ovoj crkvici sačuvana je jedna od najstarijih slika Bogorodice u Dalmaciji, djelo protovenecijanskog slikarstva iz 13. stoljeća (1220.) Biševska Madonna. Danas se nalazi u katedrali Sv. Stjepana u gradu Hvaru.

Bitnica ili baterija je topnička vojna jedinica sastavljena od topničkog oružja. Sastoji se od 50-60 vojnika i 3 do 6 komada artiljerijskog oružja. Na Gatuli je izgrađena bitnica obalnog topništva stacionarnog tipa s 4 topa. Ispod površine zemlje su ukopani potkopi. Maskiranjem otvorenog aplasmana bitnica se mogla lako sakriti u okoliš, a vojnici su mogli provesti dulji period ispod zemlje. Na istočnoj obali Jadranskog mora ukupno su postojale 74 obalne bitnice, od čega su 31 bile smještene na kopnu, a 43 na otocima. Otok sa najviše obalnih bitnica je Vis (7), slijede Korčula i Lošinj (po 4), zatim Veli i Mali Brijun, Cres, Žirje, Veli Drvenik, Hvar i Mljet (po 2).

Autohtona hrvatska sorta plavac mali, najznačajnija je sorta podregije srednja i južna Dalmacija. Zbog svoje jačine često ga nazivaju ``divlje vino``, a posebnu aromu daje mu eolski pijesak koji čini kvalitetnu podlogu za njegove nasade. Vino plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog porijekla u Republici Hrvatskoj. Zbog svojih karakteristika, Biševski plavac je bio jako hvaljeno vino na Europskom tržištu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U to doba Europom je harala filoksera (Dactulosphaira vitifoliae), uš koja je uništila skoro sve europske vinograde. Srećom u pijesku se filoksera teško razvija, tako da su biševski vinogradi nadživjeli europsku vinogradarsku krizu.

Autohtoni proizvodi viškog i biševskog kraja eno-gastronomskog su karaktera. Vrhunska vina pripremaju se od autohtonih sorta grožđa poznatih još od starogrčkih vremena, vugave i plavca malog. Slastice od rogača ujedno su i zdrave, jer je rogač bogat kalcijem, kalijem te vitaminima B i E. Mahune rogača upotrebljavaju se i za proizvodnju rakije Rogačice. Od slasnih smokvi od davnina rade se mnoge delicije, poput smokvenjaka koji se i danas spravlja na tradicionalan način. Ova pogačica poznata je kao hib (od riječi “hlib”, hljeb ili kruščić). Sušene i mljevene korice limuna i naranče, narancini, limuncini, džemovi od gorke naranče i džemovi od limuna samo su neki od čarobnih preparata. Uz to, tu su razni likeri, kapari i motar u vinskom octu te nezaobilazno maslinovo ulje.